Rashodi i prihodi. Počnimo od rashoda za mirovinski sustav. Prošle je godine udio rashoda za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u porastao na 10, 33%, dok je 2008. bio 9, 58%. To je posljedica pada BDP-a, ali i porasta rashoda za mirovine. Naime, 2009. rashodi za mirovine i mirovinska primanja povećali su se za 1, 6 mlrd. kuna: s 32, 8 mlrd. u 2008. na 34, 4 mlrd. u 2009. Istovremeno su se smanjili prihodi od doprinosa za 316 mil. kuna pa je jaz između prihoda od doprinosa i rashoda za mirovine i mirovinska primanja 2009. iznosio 14, 6 mlrd. kuna. To je 16% više u odnosu na 2008. kad je razlika iznosila 12, 6 mlrd. kuna. Samim time u 2009. povećao se iznos izravnih proračunskih rashoda za mirovine i mirovinska primanja za 2 mlrd. kuna: s 13, 2 mlrd. kuna u 2008. na 15, 2 mlrd. kuna u 2009. Prihodi iz proračuna činili su 44% ukupnih prihoda HZMO-a, a prihodi od doprinosa 56%. 2

Korisnici mirovina i osiguranici. Pogledajmo što se događalo s brojem korisnika mirovina i osiguranika u sustavu međugeneracijske solidarnosti. U prvoj polovici 2010. omjer osiguranika i korisnika mirovina iznosio je samo 1, 28, što je najniži zabilježeni omjer u Hrvatskoj od 1990. kad je iznosio 3 osiguranika na jednog korisnika mirovine. Tijekom gospodarske krize porastao je broj umirovljenika, a smanjio se broj osiguranika. Podaci su u tablici 1.