Morski otpad se određuje kao bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnoga podrijetla nego ga je proizveo i koristio, te odbacio čovjek izravno u more ili je pak tamo dospio s kopna. Pojavljuje se kao plutajući otpad na površini mora, ispod njegove površine (u vodenom stupcu), nataložen na morskom dnu, te naplavljen na obali. Gotovo 80% morskog otpada potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru; osnovne kategorije su razne vrste plastike, metala, stakla, gume i papira. U moru i priobalju se pojavljuje u značajnim količinama i smatra se jednim od glavnih problema koji utječe na morski i obalni okoliš. Na organizme djeluje kroz zaplitanje i unos u probavni sustav, predstavlja rizik za ljudsko zdravlje, te stvara smetnju aktivnostima na moru i obali, te umanjuje kvalitete korištenja morske vode (ribarstvo ili bilo koje drugo legitimno korištenje mora). Na plažama i morskom dnu priobalnog područja Hrvatske morski je otpad prisutan u količinama koje nisu zanemarljive, a većinom ga donose morske struje i vjetrovi, dijelom i iz susjednih jadranskih zemalja. Bez obzira na izvor, morski otpad je rasprostranjena pojava i trajan ekološki problem. Osim ekološkog, morski otpad ima i važan društveno-ekonomski utjecaj koji pogađa obalne zajednice jer je čista obala od ključnog značaja za turizam. Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita projektni je partner na IPA Adriatic CBC programu 2007–2013 pod nazivom" Sustav gospodarenja morskim otpadom u Jadranskoj regiji “–(engl.„Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region; skraćenica: DeFishGear, www. defishgear. net). Projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada iu konačnici bi trebao rezultirati strateškom procjenom na regionalnoj razini. Projektne aktivnosti provodi multidisciplinarni tim uključujući istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti i nevladine udruge iz svih zemalja Jadransko-Jonske regije (Slovenije, Italije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke), jačanjem suradnje i poticanjem zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada. Uz Institut za oceanografiju i ribarstvo, projektni partner iz Republike Hrvatske je Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije. Koordinirana suradnja ovih zemalja radi efikasnijeg rješavanja problema morskog otpada ključna je za ostvarivanje važnog cilja: dobrog ekološkog stanja svih morskih voda do 2020. godine. Vrijednost projekta je 5.353. 765 Eura, te će se provoditi do kraja rujna 2016. godine. Odvijanje predviđenih aktivnosti na projektu je planirano kroz tvz. radne pakete (Work Packages–WP) kojih ima ukupno 6, između kojih su Procjena morskog otpada (WP 4), Mikroplastika (WP 5) i Prikupljanje odbačenih ribolovnih alata u lukama, morskog otpada iz ribarskih mreža–koćarica i ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru, tzv.„Ghost nets “(WP 6) vezani uz konkretne aktivnosti. Svrha radnog paketa 4 je procjena stanja (količine, sastava, itd.) morskog otpada u Jadranu kroz pilot-akcije, od onog naplavljenog na plažama i na površini mora do onoga na morskom dnu, uključujući povezane socio–ekonomske utjecaje, te identificiranje nedostataka i potreba kao osnova za izradu prioriteta za učinkovito djelovanje. Također, namjera je postaviti temelje za održivo gospodarenje i korištenje morskog okoliša i obalnih zona. Naglasak aktivnosti na radnom paketu 5 (WP 5) je na otpadu plastičnog materijala između 0, 3 i 5 mm veličine (mikroplastika), kao i prisutnosti POPs (Persistent Organic Pollutants) apsorbiranim na česticama mikroplastike, što se postiže uzimanjem uzoraka sa površine mora i riječnih ušća, iz …