Zadatak je odgojno-obrazovnog sustava u cjelini da svojim kurikulima pripremaju i osposobljavaju mladež i roditelje, matične i useljene etničke skupine za (su) život u multikulturalnom društvu, ne samo na teorijskoj nego i praktičnoj razini (iskustvenim učenjem). Obrazovanje budućih učitelja uključuje međusobno razumijevanje i suradnju, ne samo na individualnom, već i nacionalnom i međunarodnom planu.

U radu smo analizirale zastupljenost interkulturalnih sadržaja u pojedinim kolegijima u programu preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog učiteljskog studija Učiteljskog fakulteta u Osijeku. Rezultati kvantitativne i kvalitativne analize ukazuju da od ukupnog broja svih kolegija na petogodišnjem učiteljskom studiju–104, njih 21 unutar sadržaja implementiraju interkulturalno obrazovanje. Slobodni izborni kolegiji značajno podupiru interkulturalno obrazovanje, što je ohrabrujuće, jer ih studenti slobodno biraju i unutar njih mogu steći potrebna znanja i iskustveno učiti kako bi jačali interkulturalne kompetencije kroz različite nastavne metode u manjim skupinama. Studije slučaja ukazuju na upoznavanje sadržaja na teorijskoj razini o toj metodi. Mogli su biti polazište za iskustveno učenje, ali se to na fakultetu nije dogodilo. Kako bi iskustveno učenje trebalo biti primarno u interkulturalnome obrazovanju, metodama smo, koje ga podupiru, usmjerili posebnu pozornost.