U istraživanju je korišteno 86.369 zapisa o količini i sastavu mlijeka holstein krava iz kontrole mliječnosti u razdoblju od siječnja 2004. do listopada 2005. godine. Uzorci mlijeka prikupljani su mjesečno prema alternativnoj AT4 metodi koju Hrvatski stočarski centar primjenjuje u redovitoj kontroli mliječnosti. Analiza raspodjele uzoraka mlijeka s obzirom na širinu omjera mliječne masti i bjelančevina (M/B omjer) pokazala je da je u 61, 41% uzoraka taj omjer bio u granicama između 1, 1 i 1, 5, što ukazuje na primjerenu opskrbljenost obroka sirovom vlakninom. Preveliki omjer mliječne masti i bjelančevina (M/B> 1, 5) utvrđen je u 11, 45% uzoraka, a premali (< 1, 1) u 27, 14% uzoraka mlijeka, što ukazuje na obilnu odnosno slabu opskrbljenost obroka sirovom vlakninom. Za razliku od stadija laktacije, redoslijed laktacije nije imao utjecaja na promjenu distribucije uzoraka mlijeka s obzirom na M/B omjer. Tijekom laktacije u najvećem je broju uzoraka utvrđen optimalni M/B omjer (između 1, 1 i 1, 5), s varijacijama od 54, 74% u 1. mjesecu do 64, 44% u 10. mjesecu laktacije. Udio uzoraka s M/B omjerom iznad 1, 5 bio je najveći u ranom stadiju laktacije (23%), ukazujući na postojanje energetske manjkavosti. U srednjem i kasnom stadiju laktacije broj uzoraka s omjerom većim od 1, 5 postepeno se smanjivao. Broj uzoraka mlijeka s M/B omjerom manjim od 1, 1 bio je najveći u 10. mjesecu laktacije (30, 74%), što ukazuje na nerazmjer u strukturi obroka s obzirom na potrebe krava u tom stadiju laktacije. Rezultati upućuju na potrebu individualnog pristupa u praćenju analiza sastojaka mlijeka te M/B omjera u cilju jednostavnog i brzog otkrivanja i poboljšanja kakvoće i sastava obroka krava u laktaciji, pri čemu valja voditi računa o stadiju laktacije.