Zbog promjena metodoloških okvira i reklasifikacija institucija opþe države, podaci o javnome dugu u Hrvatskoj znaĀajno su se razlikovali u posljednjem desetljeþu. Cilj ovoga rada je, korištenjem statistiĀkih podataka Europske komisije, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, analizirati doprinos kljuĀnih komponenti porasta javnoga duga u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Analiza pokazuje da je manjak državnoga proraĀuna bio tek jedan od pokretaĀa javnoga duga u promatranome razdoblju te da je doprinos ostalih komponenti izuzetno velik. Uvid u pokretaĀe javnoga duga pruža temelj za oblikovanje odgovarajuþe fiskalne politike i politike upravljanja javnim dugom koje mogu doprinijeti snižavanju troška zaduživanja države i održivosti javnih financija.