Ovaj rad govori o problemu nesigurnosti zaposlenja s individualno-psihološkog i sociološkog aspekta. Kroz empirijska istraživanja o radnoj motivaciji vidljivo je da je motiv sigurnosti zaposlenja tijekom 90-tih godina u Hrvatskoj postao sve važniji u hijerarhiji radnih motiva. Detaljnije sociološke analize otkrivaju koji su konkretni uzroci povećane nesigurnosti zaposlenja kod nas. U radu je ponuđen jedan model četiri faktora koji utječu na povećanu nesigurnost zaposlenja. to su makroekonomski faktori, rat i posljedice rata protiv Hrvatske, posljedice tranzicije i privatizacije te uvođenje informatičke tehnologije u radne procese. Prikazani su i rezultati istraživanja o stavovima javnog mnijenja prema posljedicama privatizacije, koji pokazuju da je upravo sigurnost zaposlenja, prema očekivanjima građana Hrvatske, trebala biti najvažniji cilj u privatizaciji društvenog vlasništva a koji nije nimalo ostvaren. Slaba potražnja na tržištu rada, povećana nezaposlenost te povećana nesigurnost kod zaposlenih, predstavljaju zasigurno neke od najvećih egzistencijalnih problema mladih koji tek postaju radno aktivni.