Nakon mnogih istraživanja i rasprava o slobodnom vremenu i kvaliteti života mladih, jasno se nameće veliki broj zaključaka, od kojih ćemo izdvojiti neke bitne za naš pristup ovom problemu: 1. Slobodno vrijeme ključno je za razvoj mladog čovjeka, mladi trebaju autonomiju i određenu slobodu za prakticiranje i pravovremeno započinjanje procesa separacije od svojih roditelja, kako bi i sami mogli zrelo i odgovorno preuzimati roditeljske uloge. 2. U sferi slobodnog vremena mladi ljudi često izgrađuju vlastite identitete, vlastite životne stilove, ponekad prelazeći granice konvencionalnog društva stvarajući subkulturne otklone od dijela važećih normi i vrijednosti uže i šire roditeljske kulture. 3. Slobodno vrijeme značajno je za kvalitetu života, način provođenja slobodnog vremena u izravnoj je vezi sa pokazateljima kvalitete života, no ne može biti na prvim mjestima poput obrazovanja (roditeljskog i osobnog), zapošljavanja i stanovanja, iako može promijeniti sliku stanja i odigrati korektivnu ulogu pod pretpostavkom osobnog truda na promjeni kvalitete života. 4. Kineziološka djelatnost, različite razine participacije u sportskim klubovima, sportska rekreacija, kretanje kao takvo (što je naravno širi pojam od sporta), dakle najšire značenje kolokvijalnog termina „bavljenje sportom “od presudne je važnosti za zdravlje pojedinca i društva. Međutim, istraživanja pokazuju da je sport ispod potrebne razine interesa i djelatnosti mladih u slobodnom vremenu. Točke 1 i 3 nalažu nam opreznost u pokušajima govora i djelovanja prema zdravijem životu i širenju spektra kvalitetnog, sportsko-rekreacijskog provođenja slobodnog vremena. Točke 2 i 4 omogućuju nam da na osnovu spoznaja o načinima stvaranja subkulturnih stilova i identiteta pokušamo ponuditi one sadržaje koji će biti na stvarni način prihvaćeni od dijela mladih, gdje će se raznovrsnim kineziološkim djelatnostima (pa i onima koji ponegdje imaju oznaku „ekstremnih sportova “) omogućiti širenje u kulturi mladih, u svrhu zdravijeg načina života od pretežno sjedilačkog.