Ovladavanje materinskim jezikom važan je preduvjet cjelovitog razvoja svakog djeteta. Međutim, učenici često jezične sadržaje doživljavaju kao teško usvojive, a nerijetko imaju i negativan stav prema predmetu Hrvatski jezik. Ta pojava nije novijeg datuma, kao što nisu ni nastojanja da se učenicima nastava materinskoga jezika učini životnom, zanimljivom i zornom. Za takav se pristup zalaže i D. Pavličević-Franić afirmirajući komunikacijsko-funkcionalni didaktički model/pristup poučavanja jezika. U mnogočemu se načela učenja i poučavanja jezika preklapaju s načelima dramskopedagoškoga pristupa nastavi općenito, a posebice materinskoga jezika. U radu se ta načela uspoređuju i detaljno analiziraju te se zaključno predlaže sustavnije uvođenje dramskih aktivnosti u poučavanje jezika kako bi učenici na zoran i životan način u njima bliskim komunikacijskim situacijama ovladavali jezičnim sadržajima i posredno mijenjali svoj stav prema materinskome jeziku.