Ovaj rad bavi se usporedbom intonacijskih obrazaca u hrvatskom kao materinjem i njemačkom kao stranom jeziku s intonacijskim obrascima u njemačkom kao materinjem jeziku. Polazište opisa rečenične intonacije u hrvatskom jeziku predstavljaju opis hrvatskih intonacijskih jedinica i jezgrenih tonova (Škarić, 2007) te autosegmentalni metrički fonološki opis intonacije srpsko-hrvatskog jezika na koji je primijenjen transkripcijski sustav ToBI (Godjevac, 2005). Opis njemačkih intonacijskih obrazaca temelji se na radu Grice, Baumann i Benzmüller (2005). Izvorni govornici njemačkog jezika rečenični naglasak ostvaruju udarnim, a izvorni govornici hrvatskoga udarnim ili visinskim sustavom, što ovisi o podrijetlu govornika. Cilj je rada otkriti postoje li razlike u intonacijskim obrascima upitnih i izjavnih rečenica u hrvatskom i njemačkom jeziku, te koje intonacijske obrasce koriste govornici hrvatskoga jezika u njemačkom koji uče kao strani jezik. Istraživanjem tražimo i odgovor na pitanje utječe li leksički ton specifičan za pojedine hrvatske govore na postleksičko oblikovanje te prenosi li se utjecaj hrvatskih leksičkih tonova u intonaciju njemačkoga kao stranog jezika. Korpus za analizu čine snimke 20 studenata čiji je materinski jezik hrvatski, a studiraju njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te 10 studenata Sveučilišta u Münchenu čiji je materinski jezik njemački. Testni materijal čine izjavne i upitne rečenice koje su hrvatski ispitanici čitali na hrvatskom i njemačkom jeziku, a njemački govornici na njemačkome. Specifičnost intonacije provjerava se empirijski, metodom slušne procjene te akustičkom analizom fundamentalne frekvencije. Rezultati pokazuju da su intonacijski obrasci hrvatskog kao materinjeg i njemačkog kao materinjeg jezika vrlo slični (u istom tipu rečenica), dok isti govornici u njemačkom kao stranom jeziku, osobito u upitnim rečenicama s upitnom riječi, ne ostvaruju intonacijske obrasce svojstvene izvornim govornicima, već naglašavaju posljednje riječi u intonacijskim frazama, i to uzlaznim kretanjem tona. Rezultati istraživanja bit će primjenjivi u pedagoške svrhe, ponajviše za poboljšanje poučavanja fonetike njemačkoga kao stranog jezika.