Sažetak Univerzalno važeće vrijednosti svevremenski su aktualne. U novije vrijeme vidljiv je porast potrebe za njihovim svakodnevnim promoviranjem u nastavnom procesu. Književnost za djecu je poseban i važan žanr te igra značajnu ulogu u oblikovanju načina na koji mladi čitaoci razumiju i percipiraju svijet. Iako se književna djela ne pišu isključivo u odgojne svrhe, često im se pripisuje iu prvi plan stavlja kao njihova primarna funkcija. Čitanačka štiva namijenjena učenicima u razrednoj nastavi afirmiraju odre ene vrijednosti. Nastavnoprogramske odrednice jasno ukazuju na poželjne vrednote koje je potrebno razvijati kod učenika. U ovom radu će se analizirati zastupljenost vrijednosti u proznim književnim tekstovima sadržane u čitankama za učenike mla e školske dobi. Poznato je da odre eni broj tekstova posjeduje veći broj vrijednosti, a kao kriterij odabira uzeta je ona dominantna u tekstu. Ključne riječi: čitanka, dominantne vrijednosti, razredna nastava, analiza.

Uvod U ovom radu date su neke od postojećih teorija o prihvaćenim univerzalnim vrijednostima kroz multidisciplinarni pristup. One su predmet izučavanja filozofije, sociologije, pedagogije, psihologije, antropologije te mnogih drugih nauka i „iz čega proizlaze ne samo različiti pristupi istraživanju nego i brojne definicije pojma”, kako navodi Ilišin (2011: 83). Ujedinjene nacije su izdale Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojima su navedene idealne univerzalne ljudske vrijednosti kao što su: mir, sloboda, društveni napredak, jednaka prava i ljudsko dostojanstvo (Ujedinjene nacije 2003). Mnogo prije UN-a zabilježene su vrijednosti i interes za njihove prioritete u ljudskim životima što traje i danas u svim navedenim naukama. Ako se po e od činjenice da su odre ene vrijednosti univerzalne, onda je njihovo razumijevanje uslovljeno vremenom, prostorom i stepenom stečenih iskustava. Nadalje, prihvatanje odre enih vrijednosnih principa i njihovo potpuno razumijevanje podložno je svojevrsnoj gradaciji. Konačna hijerarhija vrijednosti posmatra se u odnosu na pojedinca i promjenjive je prirode. To znači da je ona relativna i da je usko povezana s odre enim prioritetima pojedinca ovisno o situaciji u kojoj se nalazi (Lukaš i Jurinić, 2021). Budući da postoji veliki broj teorija koje se bave vrijednostima, u ovom radu zadržat će se na dvije, i to Rokeachovoj i Schwartzovoj. U većini pregledanih članaka koje za predmet istraživanja imaju vrijednost one su neizostavni dio i na njih se najčešće poziva bez obzira na predmet istraživačkog interesa. Rokeach (1973) definira vrijednosti kao trajna stanja vjerovanja. Prema njemu su one „neki poseban način ponašanja ili konačnog stanja egzistencije osobno ili socijalno poželjniji nego neki drugi način ponašanja “(Jukić, 2013: 403). Filozofsku osnovu za povezivanje temeljnih ljudskih vrijednosti s vjerovanjima i stavovima, u kontekstu psihologija ličnosti, ponašanja, marketinga, društvene strukture i me ukulturalnih studija potražio je kroz razvoj upitnika vrijednosti (Rokeach, 1973), u literaturi poznatiji kao RVS. Teoretske postavke zasnovane su na 36 vrijednosti, od kojih je 18 terminalnih i 18 instrumentalnih. Terminalne vrijednosti odnose se na krajnji rezultat i propisuju šta ljudi žele postići u životu, dok