Domena meteorološkog vremena temom je poredbenih istraživanja jezične raznolikosti svijeta te razne studije pokazuju kako jezici imaju na raspolaganju različita sredstva za govor o vremenskim prilikama (Ruwet 1986; Eriksen, Kittilä i Kolehmainen 2012). Pri razmatranju te raznolikosti u slavenskome kontekstu, ovaj se rad fokusira na hrvatske meteorološke izraze kojima se opisuju oborine u usporedbi s ruskima. Razlike se u ovim dvama jezicima, kako pokazuju leksikografski i korpusni podatci, pojavljuju kako u nazivima za same vremenske prilike, pa stoga u hrvatskome nalazimo vrijeme koje označava i kronološko i meteorološko vrijeme, dočim se u ruskome pojavljuju время u kronološkome značenju i погода u meteorološkom, tako iu različitim konstrukcijskim tipovima za izražavanje meteorološkog događaja, hrv. kiši, pada kiša vs. rus. идёт дождь, u doslovnom značenju ‘ide kiša’.