U radu se istražuje poticanje kreativnosti u udžbenicima razredne nastave. Proučeni su udžbenici iz hrvatskoga jezika, matematike te prirode i društva koji se upotrebljavaju danas, a odobrilo ih je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Kako bi se utvrdilo potiče li se kreativnost u navedenim udžbenicima, istraženi su zadatci koji potiču i/ili ne potiču kreativnost i na temelju njih procijenjeno je pridaje li se kreativnosti u udžbenicima razredne nastave dovoljno važnosti. Analizirale su se i razlike između udžbenika koji su se rabili 80-ih godina 20. stoljeća te onih koji se upotrebljavaju danas. U posljednjem dijelu istraživanja posebno nas je zanimalo postoji li razlika u broju kreativnih pitanja s obzirom na predmet. Istraženo je 13 od 55 udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo i 12 udžbenika koji su bili u upotrebi 80-ih godina te 12 163 zadatka koji se pojavljuju u udžbenicima. Od ukupnog broja proučenih zadataka, 10 730 ili 88, 22% ne potiče kreativnost, a onih koji je potiču ima 1433 ili 11, 78%. Rezultati istraživanja pokazuju da je razlika u broju zadataka koji potiču kreativnost u udžbenicima hrvatskoga jezika (16, 96%) te prirode i društva (16, 93%) vrlo mala, dok zadataka koji potiču kreativnost u udžbenicima matematike ima najmanje (1, 69%). Uočeno je da se manji broj zadataka koji potiču kreativnost pojavljuje u udžbenicima iz 80-ih godina (480 ili 8, 15%) nego u udžbenicima koji se danas upotrebljavaju (953 ili 15, 17%). Podatci govore da se kreativnost i dalje nedovoljno potiče u udžbenicima razredne nastave te da treba provesti ozbiljnije rekonstrukcije pri njihovu metodičko-didaktičkom oblikovanju.